Jedna intrigantna studija na miševima sugeriše da se uspomene o mestima vremenom menjaju u mozgu, nagoveštavajući dinamičke promene u predstavljanju memorije. Istorijski gledano, neurolozi su verovali da su specificne “ćelije mesta” unutar hipokampusa odgovorne za kodiranje prostorne memorije. Međutim, nedavna otkrića pokazuju da, iako neke hipokampalne ćelije održavaju aktivnost, većina neurona se vremenom pomera, fenomen poznat kao “reprezentacijsko driftovanje hipokampusa”. Ova ideja se pojavila kada su istraživači koristili virtuelnu realnost i kontrolisana okruženja kako bi proučavali moždanu aktivnost. Iako su očekivali stabilno predstavljanje memorije, našli su da samo 5% do 10% neurona deluje kao dosledne ćelije mesta, i to su bile one nepobuđene. U međuvremenu, manje pobuđene ćelije pokazale su veću sklonost ka driftovanju. Driftovanje bi moglo pomoći mozgu da razdvoji slična iskustva u odvojene uspomene, omogućavajući razlikovanje pojedinačnih događaja na istom mestu. Iako su ovi uvidi proizašli iz studija na miševima, istraživači predviđaju da slični procesi postoje i kod ljudi, potencijalno utičući na to kako zadržavamo uspomene sa starošću. Posebno, kako hipokampalne ćelije gube pobuđenost sa godinama, memorija može propadati, ali povećanjem pobuđenosti neurona, moguće je održati memoriju. Ova otkrića nude obećavajuće puteve za buduća istraživanja o strategijama zadržavanja memorije.
